Formiranje osnovne škole vježbaonice u sastavu pedagoške akademije i njen rad u periodu 1970.- 1976. Stariji Tuzlaci se sjećaju kako je nekad izgledao prostor, na kome je današnja škola, oko rijeke Jale obrastao u šipražje i vrbake. Brčkanje dječurlije u virovima Jale pod krošnjama vrba zauvjek je prekinula regulacija rijeke, izgradnja mosta i novih ulica. Tako se grad i u svom istočnom djelu proširio na lijevu obalu svoje rječice. Na nekadašnjim povrtnjacima niču nove zgrade. Među najimpresivnije objekte tadašnje Tuzle spada i nova zgrada Pedagoške akademije. Nakon višegodišnje izgradnje otvorena je 2. oktobra 1970. godine pred mnoštvom građana Tuzle. Blistavu zgradu sa mnoštvom stakla Tuzlaci su gledali kao Pedagošku akademiju. Južno krilo te zgrade je projektovano kao osnovna škola vježbaonice Akademije. Tako je u okrilju ove više škole nikla i stasala moderna i savremena osnovna škola.
Osnovna škola počinje sa radom septembra 1970. godine kao Vježbaonica Pedagoške akademije. Osnovana je u skladu sa odredbama Zakona o osnovnoj školi i Zakona o visokom školstvu SRBiH, a nastavni kadar odabrala je matična komisija Pedagoške akademije. To je bio provjeren, stručan i iskusan kadar sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U ovu školu primljeni su učenici iz sedam tuzlanskih osnovnih škola, a največi broj došao je iz ''Albin Herljević'' i ''Braća Ribar'' sa školskog područja koje je novom podjelom pripalo Vježbaonici Pedagoške akademije. Vježbaonici je kasnije pripojena i područna škola u Orašju. Školsko područje Vježbaonice Pedagoške akademije bilo je: Kula, Ši Selo, ulica Slavka Mičića i Oktobarske revolucije. Vježbaonicu je tokom 1970/71. godine pohađalo 564 učenika, razvrstano u 17 odjeljenja od I-VIII razreda. (Tri odjeljenja I razreda i po dva odjeljenja od II-VIII).
Bilo je to vrijeme kada se nabavljala nova oprema, nastavna sredstva i učila. Nova zgrada se namjenski gradila prostorom za osnovnu školu vježbaonicu koja je označena kao najpogodnija za savremenu organizaciju nastave. Studenti su imali mogućnost za kvalitetan odgojno – obrazovni rad, a svi primljeni učitelji su obogaćeni novim spoznajama i podsticajima. Oni su uz rad sticali znanja primjerena novim dostignućima u oblasti pedagških, psiholoških i metodičkih nauka. Vježbaonica je predstavljala potpuno novu školu i za učenike i za njihove nastavnike, škola koja je zahtjevala potrebu većeg rada i discipline tokom boravka u školskom objektu u kojem se pored njih nalaze i studenti kao njihovi budući nastavnici i vaspitači.
Već prva školska 1970/71 godina utvrdila je pravce daljeg djelovanja i međusobne saradnje između nastavničkog vijeća i Pedagoške akademije i njenih studijskih grupa i nastavničkog vijeća u Vježbaonici. Potvrđen je Statut škole, doneseni mnogobrojni akti koji regulišu unutrašnju organizaciju u školi, izvšen izbor direktora ustanove i njihovih zamjenika. Rješavaju se i neki drugi prostori što će omogućiti Vježbaonici u predstojećim godinama da postiže još bolje rezultate. Prvi direktor Pedagoške akademije s Vježbaonicom je profesor matematike Saljo Ljamović koji je svojim abicioznim zamislima u to doba uspio da nastavu i opremljenost učionica, kabineta, labaratorija, fiskulturne sale, čitaonice, savremene biblioteke, fonetskog kabineta podigne na najviši nivo u BiH.
Današnji direktor Javne ustanove Osnovne škole "Jala" je Nedžad Tanović, prof.